Uvrede kao svakodnevnica
Društvo bez reakcije: Govor mržnje postao svakodnevnica, a institucije nijeme

Bosna i Hercegovina sve češće svjedoči oštroj i zapaljivoj političkoj retorici, ali izostanak masovnih reakcija otvara pitanje – da li je govor mržnje postao društvena norma? Nakon posljednjih izjava Milorada Dodika u izbornoj noći, u javnosti su ponovo pokrenute rasprave o granicama političkog govora, odgovornosti institucija i ulozi građana.
Izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava Branko Todorović upozorava da BiH u velikoj mjeri živi u društvu u kojem je govor mržnje normalizovan.
"Realno gledano, mi živimo u velikoj mjeri u društvu u kome je govor mržnje normalizovan. Ne zato što ga svi podržavaju, nego zato što ga većina u društvu prešuti", kaže Todorović.
Dodaje da se granice prihvatljivog kontinuirano pomjeraju naniže, dok strah i nepovjerenje rastu.
"Te izrečene riječi nisu prazne riječi. One kreiraju društvenu atmosferu i predstavljaju uvod u stvarno fizičko nasilje", upozorava on, podsjećajući da su i ratovi devedesetih započinjali osmišljenim i kontinuiranim govorom mržnje.
Strah kao politički alat
Glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina smatra da je govor mržnje u javnom prostoru dio dugogodišnjeg obrasca održavanja straha.
"Kontinuirano održavanje doze straha u javnom prostoru omogućava ostanak na vlasti. Kada ste stalno na ivici sukoba i stalno prijetite, izbjegavate odgovore na pitanja zašto smo propali na svim poljima – od ekonomije do zdravstva", navodi Arbutina.
Ističe i dilemu s kojom se suočavaju mediji – da li prenositi takve izjave ili ih ignorisati.
"Kako god donesete odluku, pogriješićete. Ako prenosite, širite. Ako ne prenosite, ostavljate prostor da se govori bez odgovornosti", kaže ona.
Posebno problematičnim smatra izostanak reakcije pravosuđa.
"Širenje rasne, etničke i bilo koje netrpeljivosti je krivično djelo. Izostanak reakcija pravosuđa dovoljno govori da smo zapali u ogromnu krizu", naglašava Arbutina.
Umor, apatija i odlazak
Todorović navodi da u Republici Srpskoj, ali i šire, vlada osjećaj umora i nepovjerenja.
"Građani su umorni od ovakvog načina vladanja, od atmosfere u kojoj nema demokratskog kontinuiteta, već korupcije i odmazde prema onima koji slobodno govore", kaže on.
Prema njegovim riječima, mnogi građani razmišljaju o dvije stvari – kako otići ili kako prešutjeti.
"Izgleda da je bolje i pametnije ćutati nego se suprotstaviti političkim moćnicima", dodaje Todorović.
Arbutina ističe da se granice stalno pomjeraju, dok javnost nema predah.
"Građanima se ne dozvoljava da predahnu. Konstantno se podgrijava strah, a svi drugi parametri – od ekonomije do standarda – idu prema dole", kaže ona.
Tužilaštva pod političkom kontrolom?
Na pitanje šta očekivati od tužilaštava, Todorović je izričit.
"Ne treba imati lažne iluzije. Tužilaštva u Bosni i Hercegovini su pod potpunom političkom kontrolom", tvrdi on.
Smatra da izostanak reakcije šalje dvije opasne poruke.
"Prva je da je govor mržnje dozvoljen, a druga da je pravda selektivna. Za građane postoji zakon, za političke lidere nema zakona", kaže Todorović.
Dodaje da su politički lideri postali nedodirljivi.
"Oni mogu da govore što žele, a da za to ne snose nikakvu odgovornost", upozorava.
Izbor je na građanima?
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Todorović poručuje da rješenje ne dolazi izvana.
"Ako građani Bosne i Hercegovine žele mržnju i strah, to je njihov izbor. Ako žele bolji standard i vladavinu prava, onda ne trebaju davati povjerenje onima koji nude mržnju", kaže on.
Arbutina, s druge strane, ističe da je teško govoriti o izboru bez funkcionalnog izbornog procesa.
"Moramo izborni proces dovesti na zakonit nivo da bismo mogli govoriti o stvarnoj volji glasača", navodi ona.
Naglašava i da podrška izvana ne može nadomjestiti unutrašnji politički dogovor.
"Možete imati bilo kakvu podršku izvana, ali mi smo i dalje geografski jedni do drugih i bez unutrašnjeg dogovora nema stabilnosti", zaključuje Arbutina.
Godina bez predaha
Sagovornici su saglasni da će izborna godina dodatno pojačati retoriku i tenzije. Dok jedni upozoravaju na radikalizaciju, drugi pozivaju na profesionalnu odgovornost medija i insistiranje na reakcijama nadležnih institucija.
U međuvremenu, poruka koja se ponavlja jeste da građani žive u atmosferi straha i apatije, dok ključna pitanja – ekonomija, standard, zdravstvo i perspektiva mladih – ostaju u drugom planu.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare